Mai ita hanoin ho forma superficial ligadu ho assuntu desizaun governo TL hodi deporta sidadaun filipino Arnolfo Teves Jr. (Saida mak ita bele observa?)

Hafoin hela iha Timor-Leste tinan ida ho balun liu husi aseitasaun Estadu timorense kona ba pedidu Azilu Polítiku sidadaun refere hodi hili Timor-Leste hanesan nia fatin atu hadook no hasees aan husi persegisaun polítika Estado filipino nian tamba Arnolfo “deskonfiadu/akuzadu” katak envolve no ligadu ho kazu krime homisidiu iha Filipina tinan hirak liu ba. Depois de processos no epizódiu barak liu ona iha desizaun no prossesu judisial Timor nian, Arnolfo Jr. konsege garante ninia status nudar azilu polítika iha rai Timor, maske nunee iha loron hirak ikus ne ita akompaña katak Estado Timor-Leste la rekoñese ka retira ona desizaun nee no konsege kaptura Arnolfo no sei deporta fila ba nia rain Filipinas ho argumentu ida katak Arnolfo la prienxe kritéria hodi hetan protesaun hosi Estado timorense.


Iha Ligasaun ho Adezaun TL nian ba ASEAN ?


Konforme publikasaun iha Portal Governo Timor-Leste (23/05/2025), haktuir katak Filipinas apoiu total Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN nuudar membru plenu iha momentu antes simeira ASEAN nian iha Malásia fulan maio 2025.

Tamba sa ita bele hanoin katak iha ligasaun ho ita nia adezaun ba ASEAN?

Bem, Kontextu ida ke presiza atu diskuti liu tan iha “backstage” kona ba deklarasaun Filipina nia apoiu ba adezaun Timor nian ba ASEAN. Tenke hatene katak, ASEAN hanesan organizasaun regional ka bloco ida nebe mak iha ninia normas rasik hodi regulariza nia Estado-membros sira no iha nia prinsipius organizasaun nian koñesidu ho “ASEAN way” entre prinsípius sira nee hau hili atu foti pontus rua atu liga ho kazu presente (Consensus & Non-interference).

ASEAN defende prinsipiu consenso iha kualker desizaun saida deit mak atu deside iha organizasaun nia laran, atu dehan katak, Estado-membros sira tenke mai ho hanoin ida no liafuan ida hodi foti desizaun, no se karik laiha consensu entre sira (nasaun ida la konkorda ho proposta ruma) desizaun ne sei la vale ou inválido. Ho nunee, ita bele hanoin ona katak deklarasaun apoio Timor nia adezaun bele sai hanesan “Key role” iha sírkulu kazu Arnolfo Jr. nian se ita liga ho diskursu ne atu sai hanesan “Arma” Filipina nian atu pressiona Timor-Leste antes simeira ASEAN nian iha Malázia iha loron 26-27 maiu, tenke nota katak iha simeira ne mak sei deside no garante Timor-Leste nia estatutu nuudar membru plenu ida nebe markadu ona iha simeira ASEAN nian tuir mai iha fulan Outubro 2025, no Filipina bele sai hanesan xave ida hodi loke Timor nia dalan ba ASEAN, se karik iha simeira ne mak Filipina la aseita maka possivelmente Timor nia prosessu mos sei dada naruk tan tamba laiha consensu.

Liu husi diskursu apoio ne mos bele sai ferramenta ida hodi “fó atensaun” ba governo timorense atu extradita sidadaun filipino refere atu hetan pena ka kastigu tuir lei Filipina nian.

Parte seluk, hanoin mos katak se paízes membrus sira iha consenso ona hodi Timor bele sai membru plenu sei difísil liu tan atu Estado filipino atu garante deportasaun Arnolfo Jr. nian ligadu ho prinsípiu “Non-interference” ASEAN nian katak, Estados-membros ASEAN nian sei labele mete no la interfere assuntu interna membro ida nian hodi respeita soberania país ida nian. Iha parte ne ita bele hatene katak, se Timor-Leste oficialmente sai membru pleno ASEAN nian maka Filipinas sei labele intervem iha desizaun ka assuntos internas Timor-Leste nian nuudar Estado soberano ida, iha kazu ne Arnolfo Jr. sei bele permanese ka hela iha Timor-Leste tuir prosessu judisial ne’ebe maka autoriza ona ninia direitu ba pedidu azilu político hodi eskapa persegisaun polítika Filipinas nian.

obs: Texto pessoal né la representa instituição ka organização ruma no texto presente sei iha nia kontinuidade.

Nakloke ba krítikas sira atu haluan diskusaun, Agradeço.

Comments

Popular posts from this blog

Solidariedade Internasional: Reflesaun pessoal kona-ba aktu solidariedade ba fenómenus internasionais sira